Početna / popevka

Što je popevka

Tradicijska vokalna baština sjeverozapadne Hrvatske. Osamstoljetni glas Međimurja, UNESCO baština od 2018.

Međimurska popevka tradicijska je pjesma sjeverozapadne Hrvatske, jednoglasna ili višeglasna, najčešće a cappella, građena na arhaičnim glazbenim strukturama. Sastoji se od stiha (pesem) i melodije (viža) — pesem se pjeva na vižu, tako nastaje popevka.

Pjeva se u izvornom kajkavskom dijalektu Međimurja. Najstariji sačuvani zapis stiha datira iz 13. stoljeća (božićna pjesma „Narodil nam se”). Prvi notni zapisi iz 19. stoljeća; prvi zvučni zapisi 1924. godine, kad Vinko Žganec i Milovan Gavazzi snimaju 120 napjeva za Etnografski muzej u Zagrebu.

Glazbene karakteristike

Popevka koristi tri glavne kategorije tonalnog organiziranja:

Pentatonika — petotonska ljestvica, jedna od najarhaičnijih osnova. Hrvatski etnomuzikolog Božidar Širola u njoj prepoznaje trag „prastarog tonalnog poimanja iz zakarpatske postojbine”.
Starocrkveni modusi — dorski, lidijski, miksolidijski. Isti modusi u kojima su građeni srednjovjekovni gregorijanski korali.
Dur/mol tonaliteti — noviji slojevi, osobito pod slovenskim i srednjoeuropskim utjecajem.

Ritmička obilježja: slobodan ritam rubato, deklamacijski parlando, asimetričnost, polimetričnost, sinkopa, interpretativna promjenjivost.

Kronologija

13. stoljeće — najstariji sačuvani stih „Narodil nam se” (božićna pjesma).
1203. — prvi pisani spomen Međimurja kao „insula inter Muram et Dravam”.
1878.–1881. — Franjo Ksaver Kuhač izdaje 4 sveska „Južno-slovjenskih narodnih popievki”, uključujući 20 napjeva iz Međimurja.
1908. — Vinko Žganec bilježi „Megla se kadi” — prvi njegov notni zapis popevke.
1916. — Žgančeva knjiga „Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja” (Zagreb).
1919./1920. — Žgančeva zbirka na Versailleskoj konferenciji kao argument o hrvatskom karakteru Međimurja.
1924. — Žganec i Gavazzi snimaju 120 napjeva za Etnografski muzej u Zagrebu.
1971. — počinje Smotra međimurske popevke u Nedelišću.
2013. — popevka upisana u Registar kulturnih dobara RH.
2018. — UNESCO Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
2024. — Antologija međimurske popijevke (Hranjec / Magdalenić, Matica hrvatska Čakovec).
2025. — održan koncert “U počast međimurskoj popevki” u Zlatnoj dvorani bečkog Musikvereina u izvedbi Marije Vidović i Dubrovačkog simfonijskog orkestra
2026. — otvoren interpretacijski centar Palača Međimurske popevke

Izvođači

Tko popevku danas pjeva

Neki od 50-ak aktivnih čuvara i suvremenih interpretatora popevke:

UNESCO

UNESCO Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva

Međimurska popevka upisana je 28. studenoga 2018. na 13. sjednici Međuvladina odbora UNESCO-a, održanoj u Port Louisu, Republika Mauricijus. Nominacijska datoteka nosi broj 01396, odluka UNESCO-a je 13.COM 10.b.9.

Stručni tim koji je pripremio nominacijsku dokumentaciju iz Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb: dr. sc. Lidija Bajuk, dr. sc. Naila Ceribašić (znanstvena savjetnica), dr. sc. Tvrtko Zebec (znanstveni savjetnik). Tijekom pripreme nominacije prikupljeno je 73 pisane potpore zajednice — KUD-ova, pojedinačnih pjevača i institucija.

U vrijeme upisa identificirano je cca 50 priznatih majstora prenositelja klasičnog načina izvođenja popevke. Klasifikacijske domene UNESCO-a: „Oral traditions and expressions” i „Performing arts”.

Otkrij popevku iz prve ruke.

Postav u Palači vodi te kroz osamstoljetnu priču, od najstarijih stihova do današnjih izvedbi.

Početna / popevka

Što je popevka

Tradicijska vokalna baština sjeverozapadne Hrvatske. Osamstoljetni glas Međimurja, UNESCO baština od 2018.

Glazbene karakteristike

Kronologija

Izvođači

Tko popevku danas pjeva

Cecilija Merkač Hudopisk

Saša Štefić Sale

Marija Vidović

Lidija Bajuk

Patricija Juračić

Dunja Knebl

Mirko Švenda Žiga

Anita Huđek

Nada Žvorc

Filip Bogdan

Etno garden

Scifidelity Orchestra

Cinkuši

Big Band Čakovec

UNESCO

UNESCO Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva

Otkrij popevku iz prve ruke.

POSJETI

POPEVKA

KONTAKT