{"version":"1.0","provider_name":"popevka.hr","provider_url":"https:\/\/popevka.hr\/hr","author_name":"Sanja Cvetkovski","author_url":"https:\/\/popevka.hr\/hr\/author\/sanjacv\/","title":"Popevka","type":"rich","width":600,"height":338,"html":"<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"0FlT987do2\"><a href=\"https:\/\/popevka.hr\/hr\/popevka\/\">Popevka<\/a><\/blockquote><iframe sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" src=\"https:\/\/popevka.hr\/hr\/popevka\/embed\/#?secret=0FlT987do2\" width=\"600\" height=\"338\" title=\"&#8220;Popevka&#8221; &#8212; popevka.hr\" data-secret=\"0FlT987do2\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\" class=\"wp-embedded-content\"><\/iframe><script>\n\/*! This file is auto-generated *\/\n!function(d,l){\"use strict\";l.querySelector&&d.addEventListener&&\"undefined\"!=typeof URL&&(d.wp=d.wp||{},d.wp.receiveEmbedMessage||(d.wp.receiveEmbedMessage=function(e){var t=e.data;if((t||t.secret||t.message||t.value)&&!\/[^a-zA-Z0-9]\/.test(t.secret)){for(var s,r,n,a=l.querySelectorAll('iframe[data-secret=\"'+t.secret+'\"]'),o=l.querySelectorAll('blockquote[data-secret=\"'+t.secret+'\"]'),c=new RegExp(\"^https?:$\",\"i\"),i=0;i<o.length;i++)o[i].style.display=\"none\";for(i=0;i<a.length;i++)s=a[i],e.source===s.contentWindow&&(s.removeAttribute(\"style\"),\"height\"===t.message?(1e3<(r=parseInt(t.value,10))?r=1e3:~~r<200&&(r=200),s.height=r):\"link\"===t.message&&(r=new URL(s.getAttribute(\"src\")),n=new URL(t.value),c.test(n.protocol))&&n.host===r.host&&l.activeElement===s&&(d.top.location.href=t.value))}},d.addEventListener(\"message\",d.wp.receiveEmbedMessage,!1),l.addEventListener(\"DOMContentLoaded\",function(){for(var e,t,s=l.querySelectorAll(\"iframe.wp-embedded-content\"),r=0;r<s.length;r++)(t=(e=s[r]).getAttribute(\"data-secret\"))||(t=Math.random().toString(36).substring(2,12),e.src+=\"#?secret=\"+t,e.setAttribute(\"data-secret\",t)),e.contentWindow.postMessage({message:\"ready\",secret:t},\"*\")},!1)))}(window,document);\n\/\/# sourceURL=https:\/\/popevka.hr\/wp-includes\/js\/wp-embed.min.js\n<\/script>\n","description":"Po\u010detna \/ popevka \u0160to je popevka Tradicijska vokalna ba\u0161tina sjeverozapadne Hrvatske. Osamstoljetni glas Me\u0111imurja, UNESCO ba\u0161tina od 2018. Me\u0111imurska popevka tradicijska je pjesma sjeverozapadne Hrvatske, jednoglasna ili vi\u0161eglasna, naj\u010de\u0161\u0107e a cappella, gra\u0111ena na arhai\u010dnim glazbenim strukturama. Sastoji se od stiha (pesem) i melodije (vi\u017ea) \u2014 pesem se pjeva na vi\u017eu, tako nastaje popevka. Pjeva se u izvornom kajkavskom dijalektu Me\u0111imurja. Najstariji sa\u010duvani zapis stiha datira iz 13. stolje\u0107a (bo\u017ei\u0107na pjesma \u201eNarodil nam se&#8221;). Prvi notni zapisi iz 19. stolje\u0107a; prvi zvu\u010dni zapisi 1924. godine, kad Vinko \u017dganec i Milovan Gavazzi snimaju 120 napjeva za Etnografski muzej u Zagrebu. Glazbene karakteristike Popevka koristi tri glavne kategorije tonalnog organiziranja: Pentatonika\u00a0\u2014 petotonska ljestvica, jedna od najarhai\u010dnijih osnova. Hrvatski etnomuzikolog Bo\u017eidar \u0160irola u njoj prepoznaje trag \u201eprastarog tonalnog poimanja iz zakarpatske postojbine&#8221;. Starocrkveni modusi\u00a0\u2014 dorski, lidijski, miksolidijski. Isti modusi u kojima su gra\u0111eni srednjovjekovni gregorijanski korali. Dur\/mol tonaliteti\u00a0\u2014 noviji slojevi, osobito pod slovenskim i srednjoeuropskim utjecajem. \u00a0 Ritmi\u010dka obilje\u017eja: slobodan ritam\u00a0rubato, deklamacijski\u00a0parlando, asimetri\u010dnost, polimetri\u010dnost, sinkopa, interpretativna promjenjivost. Kronologija 13. stolje\u0107e\u00a0\u2014 najstariji sa\u010duvani stih \u201eNarodil nam se&#8221; (bo\u017ei\u0107na pjesma). 1203.\u00a0\u2014 prvi pisani spomen Me\u0111imurja kao \u201einsula inter Muram et Dravam&#8221;. 1878.\u20131881.\u00a0\u2014 Franjo Ksaver Kuha\u010d izdaje 4 sveska \u201eJu\u017eno-slovjenskih narodnih popievki&#8221;, uklju\u010duju\u0107i 20 napjeva iz Me\u0111imurja. 1908.\u00a0\u2014 Vinko \u017dganec bilje\u017ei \u201eMegla se kadi&#8221; \u2014 prvi njegov notni zapis popevke. 1916.\u00a0\u2014 \u017dgan\u010deva knjiga \u201eHrvatske pu\u010dke popijevke iz Me\u0111imurja&#8221; (Zagreb). 1919.\/1920.\u00a0\u2014 \u017dgan\u010deva zbirka na Versailleskoj konferenciji kao argument o hrvatskom karakteru Me\u0111imurja. 1924.\u00a0\u2014 \u017dganec i Gavazzi snimaju 120 napjeva za Etnografski muzej u Zagrebu. 1971.\u00a0\u2014 po\u010dinje Smotra me\u0111imurske popevke u Nedeli\u0161\u0107u. 2013.\u00a0\u2014 popevka upisana u Registar kulturnih dobara RH. 2018.\u00a0\u2014 UNESCO Reprezentativni popis nematerijalne ba\u0161tine \u010dovje\u010danstva. 2024.\u00a0\u2014 Antologija me\u0111imurske popijevke (Hranjec \/ Magdaleni\u0107, Matica hrvatska \u010cakovec). 2025. \u2014 odr\u017ean koncert &#8220;U po\u010dast me\u0111imurskoj popevki&#8221; u Zlatnoj dvorani be\u010dkog Musikvereina u izvedbi Marije Vidovi\u0107 i Dubrova\u010dkog simfonijskog orkestra 2026. \u2014 otvoren interpretacijski centar Pala\u010da Me\u0111imurske popevke\u00a0 Izvo\u0111a\u010di Tko popevku danas pjeva Neki od 50-ak aktivnih \u010duvara i\u00a0 suvremenih interpretatora popevke:\u00a0 Cecilija Merka\u010d Hudopisk \u010duva\u010dica popevke, Doma\u0161inec Sa\u0161a \u0160tefi\u0107 Sale Donja Dubrava- \u010duvar popevke Marija Vidovi\u0107 suvremena interpretacija Lidija Bajuk pjeva\u010dica, etnologinja, autorica Patricija Jura\u010di\u0107 \u010duvarica popevke Dunja Knebl suvremena interpretacija Mirko \u0160venda \u017diga suvremena interpretacija Anita Hu\u0111ek \u010duvarica popevke, Vara\u017edin Nada \u017dvorc \u010duvarica popevke, Nedeli\u0161\u0107e Filip Bogdan \u010duvar popevke, \u0160trigova Etno garden suvremena interpretacija Scifidelity Orchestra suvremena interpretacija Cinku\u0161i suvremena interpretacija Big Band \u010cakovec suvremena interpretacija Pogledaj sve izvo\u0111a\u010de UNESCO UNESCO Reprezentativni popis nematerijalne ba\u0161tine \u010dovje\u010danstva Me\u0111imurska popevka upisana je 28. studenoga 2018. na 13. sjednici Me\u0111uvladina odbora UNESCO-a, odr\u017eanoj u Port Louisu, Republika Mauricijus. Nominacijska datoteka nosi broj\u00a001396, odluka UNESCO-a je\u00a013.COM 10.b.9. Stru\u010dni tim koji je pripremio nominacijsku dokumentaciju iz Instituta za etnologiju i folkloristiku Zagreb:\u00a0dr. sc. Lidija Bajuk,\u00a0dr. sc. Naila Ceriba\u0161i\u0107\u00a0(znanstvena savjetnica),\u00a0dr. sc. Tvrtko Zebec\u00a0(znanstveni savjetnik). Tijekom pripreme nominacije prikupljeno je\u00a073 pisane potpore\u00a0zajednice \u2014 KUD-ova, pojedina\u010dnih pjeva\u010da i institucija. U vrijeme upisa identificirano je\u00a0cca 50 priznatih majstora prenositelja\u00a0klasi\u010dnog na\u010dina izvo\u0111enja popevke. Klasifikacijske domene UNESCO-a: \u201eOral traditions and expressions&#8221; i \u201ePerforming arts&#8221;. Otkrij popevku iz prve ruke. Postav u Pala\u010di vodi te kroz osamstoljetnu pri\u010du, od najstarijih stihova do dana\u0161njih izvedbi. pogledaj postav","thumbnail_url":"https:\/\/popevka.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/IMG_4073-1-scaled-e1783069740833.jpg","thumbnail_width":1707,"thumbnail_height":1707}